Više od 70 posto naselja u Bosni i Hercegovini ima manje od pet tisuća stanovnika, a što je u startu ograničavajući čimbenik za proizvodnju dovoljno kapitala za razvoj, podatak je koji se mogao čuti nedavno na konferenciji o urbanom planiranju i regionalnom razvoju, a koji potiče na razmišljanje o uvezivanju manjih naselja i općina u veće cjeline, bez mijenjanja administrativno-teritorijalnih granica samih općina, piše Večernji list BiH.  Dapače, općine bi zadržale sve svoje posebnosti i ustroj, ali imale bi zajedničke gospodarske politike te strategiju privlačenja većeg broja investicija za otvaranje novih radnih mjesta. Koje su prednosti Radi se o procesu koji je već uvelike poznat i dokazan na Zapadu – konurbaciji, a koja se odnosi na situaciju u kojoj više gradova ili naselja srasta u jednu cjelinu, a što sa sobom otvara nove i učinkovitije perspektive razvoja. Profesor emeritus Vlasta Žuljić izjavila je tijekom održavanja ove konferencije kako bi se u Bosni i Hercegovini moglo raditi na stvaranju malih konurbacija ujedinjavanjem tri do četiri općine koje bi s povezanim stanovništvom mogle proizvesti mnogo više nego pojedinačno. Podsjetivši kako je za BiH specifična usitenjenost naseljenosti, ona je navela kako više od 70 posto naselja ima manje od 5000 stanovnika, što bitno određuje mogućnost razvoja takvih naselja. – Cijelo područje BiH možemo podijeliti na pet regija sa sličnim razvojnim mogućnostima – rekla je Žuljić, naglasivši kako je izazov malom mjestu dati prigodan karakter u izgradnji, gustoći naseljenosti i vezama s okruženjem. Kad je riječ o izazovima s kojima se suočavaju mala mjesta, ona je objasnila da su mala naselja ugodna za život, ali da mali broj ljudi ne može proizvesti potreban kapital za razvoj. S druge pak strane, gradovi se suočavaju sa situacijom u kojoj ne samo da troše prostor već imaju i negativan utjecaj na ekologiju, odnosno uništavaju prirodu, stvaraju ekološki neprihvatljiv prostor, ali nude ekonomske i socijalne prilike. Sama srž prijedloga uvezivanja manjih naselja polazi stoga od pretpostavke kako su udaljenosti među naseljima male, odnosno mogu se prijeći za pola sata, a što je u praksi sasvim prihvatljivo vrijeme za putovanje od posla do kuće ili pak škole. Stoga bi proces stvaranja malih konurbacija doveo do toga da bi stanovništvo, bez potrebe mijenjanja mjesta stanovanja, imalo i veći broj prilika za zapošljavanje. Gospodarski potencijal Unatoč složenosti ustavne strukture Bosne i Hercegovine, lokalne zajednice mogu, a to pokazuju primjeri s terena, biti nositelji gospodarskog oporavka, kao i svjetionici za privlačenje stranih investitora. Investicijski potencijali u Bosni i Hercegovine, pokazuju primjeri u praksi, najbolje se ostvaruju na najnižim razinama vlasti – u lokalnim samoupravama, i to kroz procese izgradnje sve većeg broja poslovnih zona koje krase brojne općine od Save do Jadranskog mora. Inače, pretpostavke su kako će ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju donijeti promjene u pristupu prostornom uređenju te usklađivanju sa smjernicama i pravilima ponašanja u prostornom uređenju EU-a. S aspekta prostornog uređenja i razvoja sustava naselja, osnovne odrednice uređenja prostora u EU počivaju na regionalizaciji s disperznim funkcijama centraliteta u koncentriranim polovima razvoja.

Izvor:Vecernji

Komentari

komentara