Reforme koje je potrebno provesti da bi se novčana pomoć mogla dobiti odnose se na temeljna prava, vladavinu prava, funkcioniranje demokratskih institucija i reformu javne uprave.

BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana neće moći računati na evropsku pomoć u okviru investicijskog paketa vrijednog devet milijardi eura, a koji je u utorak predstavio Oliver Varhelji, komesar za proširenje, ako ne bude bilo više političke volje za provođenje temeljnih reformi nego do sada. Ovo se može zaključiti iz priopćenja objavljenog na stranici Europske komisije, uz napomenu da će se prema novoj metodologiji proširenja, koja je usvojena prije nekoliko mjeseci u Bruxsellesu, na reformama još više inzistirati. “U skladu s principom uvjetovanja u unaprijeđenoj metodologiji proširenja, predviđeno je povećanje novčane pomoći zemljama koje provode reforme. U slučaju ozbiljne ili produžene stagnacije ili nazadovanja, obujam i intenzitet europske novčane pomoći bi, u skladu s procjenama Europske komisije u godišnjim izvještajima o napretku, mogao biti umanjen”, naglašeno je na stranici Komisije. Reforme koje je potrebno provesti da bi se novčana pomoć mogla dobiti odnose se na temeljna prava, vladavinu prava, funkcioniranje demokratskih institucija i reformu javne uprave. “Napori u ovim oblastima su nepromjenjivi i međusobno se nadopunjuju. Oni moraju biti sprovođeni s mnogo više odlučnosti i jasnijom političkom voljom. Nakon odluke Europskog savjeta da se ojača pretpristupni proces, fokus na ovim reformama će biti još jači”, naglašeno je, uz napomenu da će “investicije i ekonomski rast biti samo mogući ako se zapadni Balkan čvrsto opredijeli na implementiranju temeljnih reformi.” Zanimljivo je i da je reforma sistema javnih nabavki navedena kao neposredni uvjet da se novčana pomoć može distribuirati. “Javne nabavke moraju u potpunosti biti usklađene sa standardima EU koji moraju biti implementirani u potpunosti. Izuzetke u procedurama javnih nabavki biće moguće primijeniti samo restriktivno”, naglasili su. Projekti koji će biti financirani podijeljeni su u deset glavnih oblasti, od kojih se prva i najvažnija odnosi na saobraćajno povezivanje unutar regije i sa EU. Druga oblast se odnosi na investicije u čistu energiju, zaštitu životne sredine, digitalizaciju, jačanje privatnog sektora i ulaganje u ljudski kapital. Posebna pažnja će, kako je naglašeno, biti posvećena zajedničkom tržištu za regije zapadnog Balkana, koje podrazumijeva osam komponenti. Prva se odnosi na mobilnost ljudi, druga na digitalno tržište, treća na europski lanac vrijednosti, četvrta na povezivanje ekonomija, peta na slobodno kretanje robe, šesta na slobodno kretanje usluga, sedma na slobodno kretanje kapitala i osma na regionalni investicijski prostor. Što se tiče projekata koje je kandidirala BiH, radi se o listi od deset projekata koje je ljetos u Bruxellesu delegirao Zoran Tegeltija, predsjednik Vijeća ministara BiH. Radi se o projektima brzih cesta Brčko – Tuzla – Živinice, zatim Lašva – Travnik – Jajce, te Mostar – Široki Brijeg – hrvatska granica. Također, predložena je i izgradnja željezničke pruge Vareš – Banovići, kao i elektrifikacija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik i remont pruge Šamac – Doboj – Rječica. Predložena je i izgradnja plinovoda Travnik – Zagvozd te izgradnja hidroelektrane “Buk Bijela”. Na listi je i izgradnja auto-puta koridorom 5c kroz RS Vukosavlje – Doboj, te izgradnja puta Foča – Šćepan Polje s državnim mostom ka Crnoj Gori. Vrijednost ovih projekata iznosila bi više stotina milijuna eura. Inače, u sklopu izvještaja Europska komisija je objavila i osnovne podatke o svojim odnosima sa BiH. Istaknuto je da 72 posto izvoza ide na tržište EU, dok se s tog tržišta uvozi 61 posto ukupnog uvoza. Prošle godine je obim trgovinske razmjene iznosio oko deset milijardi eura. Adnan Ćerimagić, analitičar u think tanku Europske inicijative za stabilnost, kaže da će u ovom paketu za BiH biti više novca nego u zadnjih sedam godina. “Naravno, sve pod uvjetom da BiH, ali i zemlje zapadnog Balkana, porade na pravosuđu, načinu na koji javna uprava izrađuje javne politike i sustizanju standarda EU “, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne”. Promet EU će unaprijediti ključne transportne koridore u regiji da bi ih učinila bržim i usklađenim sa standardima EU. Bolji transport će olakšati trgovinu i pokrenuti održivi ekonomski rast. Ključne su reforme u oblasti povezanosti i pojednostavljeni postupci prelaska granice. Čista energija EU će pojačati podršku u oblasti energetike u skladu sa svojom ambicijom da postane klimatski neutralna do 2050. godine. Dekarbonizacija i prelazak na čistu energiju će biti ključni. Prioriteti će biti dati energetskoj međupovezanosti, a biće povećana i upotreba obnovljivih izvora energije. Zaštita životne sredine Očekuje se da nova, upravo predstavljena Zelene agenda za regiju, bude usvojena na samitu za zapadni Balkan u Sofiji u studenom. Obuhvatit će zelenu tranziciju, dekarbonizaciju, smanjenja zagađenja zraka, vode i tla, kružnu ekonomiju i promoviranje biološke raznolikosti, urbanu mobilnost i rješenja za zeleni transport. Digitalizacija Primjena ultrabrze širokopojasne mreže, s ciljem osiguranja univerzalnog pristupa, smanjenje troškova rominga, razvoj digitalnih vještina i jačanje kibernitečke sigurnosti, biće ključni prioritet Digitalne agende za zapadni Balkan. Privatni sektor EU će povećati financijsku podršku jačanju konkurentnosti mikro i MSP-a u strateškim sektorima i podsticati zeleni rast i kružnu ekonomiju u okviru novog Garantnog fonda za zapadni Balkan. Ljudski kapital EU će snažno podržati razvoj ljudskog kapitala, uključujući visokokvalitetne sisteme obrazovanja i obuke, zapošljavanja, zdravstva i socijalne zaštite. EU će poboljšati sudjelovanje na tržištu rada, posebno mladih i žena, ranjivih grupa i manjina, naročito Roma. Dodik: Novac za glavne investicije Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz RS, rekao je da je na sastanku članova ove bh. institucije sa šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom razgovarano i o paketu pomoći od devet milijardi eura za zapadni Balkan. “Paket je za regiju i još ne znamo koliko je to za BiH, ali vjerujemo da će obuhvatiti glavne investicije, kao što su koridor 5c i željezničke pruge”, rekao je Dodik i dodao da bi za sve bilo dobro da budu obuhvaćeni i projekti takozvane zelene politike, odnosno politike ekoloških pristupa, među kojima je i energetska efikasnost javnih objekata. Očekuje da će narednih dana biti poznato koliko je od ovih sredstava grant, a koliko su kreditna sredstva, kao i koji su uvjeti za cijelu regiju. “Vjerujem da će biti i političkih uvjeta, do sada je bar uvijek tako bilo”,

Izvor:Bljesak

Komentari

komentara