Globalni energetski sektor posljednjih nekoliko godina u fazi je velike promjene i tranzicije. Promjena je primarno prouzročena globalnim politikama čistije energije te rapidnim razvojem novih tehnologija, koje postaju komercijalno sve dostupnije. Ipak, sami trendovi razvijenih zemalja znatno se razlikuju od trendova zemalja u razvoju, koje su glavni nositelji rasta. Predviđa se da će globalna potražnja za primarnom energijom do 2040. godine porasti za 24% u odnosu na 2015. godinu. Važno je napomenuti da će rast potražnje dolaziti primarno iz Kine i Indije te zemalja u razvoju, čija industrijalizacija i brzorastuće ekonomije stvaraju novu potražnju. Potražnja za obnovljivim izvorima energije, prema prognozama, do 2040. godine porast će za 35% u odnosu na 2015. godinu, čime će se njihov udio u potražnji za primarnom energijom povećati na 15%. Najveći porast očekuje se za kategorije nuklearne energije i plina, čiji će zajednički udjeli u ukupnoj potražnji za primarnom energijom premašiti 30%. Europska unija, obnovljiva energija i BiH Prema podacima Eurostata, krajnja potrošnja električne energije u posljednjih desetak godina smanjila se u 22 od 28 članica EU-a. Trend se vidi i kroz stagnaciju proizvodnje električne energije u Europi, koja se već nekoliko godina kreće oko 3300 TWh godišnje. Uspoređujući kontekst Bosne i Hercegovine i europske trendove, važno je naglasiti da je, prema podacima iz 2015. godine, udio proizvodnje iz OIE u Bosni i Hercegovini bio nešto veći od europskih pokazatelja. Cilj proizvodnog miksa Europe do 2040. godine može predstavljati svojevrstan orijentir za Bosnu i Hercegovinu (i entitete) za razdoblje do 2035. godine, pritom uvažavajući domaće specifičnosti. Uz očite promjene u dinamici i strukturi ponude i potražnje energije, Europa već niz godina predvodi i stimulira politiku “dekarbonizacije”, odnosno poticanja čistije energije. Kao i ranije navedeni, ovaj trend i smjer razvoja energetike ima velik utjecaj na formiranje energetskih strategija u svim aspektima. Europske politike nastavljaju se u istom smjeru kroz “Energy Roadmap 2050” u aspektu smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja udjela OIE te mjerama energetske učinkovitosti. Naglasak se stavlja i na nove politike i mehanizme, poput sustava trgovanja emisijama (ETS), nove paradigme upravljanja sektorom energetike popraćene jasnim indikatorima uspješnosti za konkurentan, čistiji i sigurniji energetski sustav. Prema EU mapi puta za niskougljičnu ekonomiju do 2050. godine, cilj EU-a je do 2050. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80% ispod razine iz 1990. godine. Međukorak za ostvarenje vizije do 2050. godine jest smanjenje stakleničkih plinova za 40% do 2030. i 60% do 2040. godine, u odnosu na iste razine kao i za cilj do 2050. godine. U Europi se, kao i u svijetu, postepeno povećava udio proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), što je rezultat energetskih politika, novih društvenih paradigmi, ali i pada cijena tehnologije. U postrojenja na obnovljive izvore ubrajaju se sve hidroelektrane (male i velike) te postrojenja koja koriste ostale obnovljive izvore energije (vjetar, sunce, biomasa, geotermalna energija). Budućem razvoju OIE u prilog ide i snažan trend pada cijena tehnologija za proizvodnju iz obnovljivih izvora. Značajan potencijal za poboljšanje tehnologija imaju vjetroelektrane i solarne elektrane. Samim tim smanjili bi se i troškovi investicija, povećala učinkovitost te bi se ostvarila još veća konkurentnost na tržištu u odnosu na fosilna goriva. Obnovljivim izvorima energije (OIE) smatraju se hidroenergija, solarna energija, energija vjetra, energija biomase, geotermalna energija te energija valova/plime i oseke. S obzirom na sve veću potražnju za energijom i sve ograničeniju dostupnost fosilnih goriva, pažljivo iskorištavanje resursa OIE je sve više na agendi globalnih i europskih ekonomija, što se vidi i kroz dinamiku te promjene u strukturi udjela OIE u globalnoj proizvodnji i bruto finalnoj potrošnji. Uz sve veću dostupnost tehnologije, ključnu ulogu u popularizaciji OIE imaju energetske politike i zakoni koji nedvosmisleno potiču taj trend. Prema Direktivi o obnovljivoj energiji 2009/28/EZ, do 2020. godine u Europskoj uniji udio obnovljivih izvora energije u potrošnji mora biti 20%. Dugoročno gledano, ciljevi udjela OIE u potrošnji energije do 2040. godine u Europskoj uniji sežu i iznad 50%. Kada govorimo o segmentu električne energije, Bosna i Hercegovina već danas ima solidan udio OIE u bruto finalnoj potrošnji u odnosu na zemlje EU-a. Razlog tome su hidroenergetski potencijali u segmentu električne energije. Prema najnovijem izvješću iz 2017. godine, “Cost – competitive renewable power generation: Potential across South East Europe”, od IRENA (engl. International renewable energy agency), u Bosni i Hercegovini postoji znatan tehnički potencijal obnovljivih izvora energije. Primjerice, solarni potencijal je 2963,7 MW, potencijal vjetra 13.141,1 MW, a hidropotencijal od 6110 MW itd. Osim za hidroelektrane, čiji troškovno konkurentan potencijal iznosi 2510 MW, Bosna i Hercegovina ima i veliki troškovno konkurentan solarni i vjetropotencijal. U 2016. godini navedeni potencijal za vjetar kretao se od 2556,2 MW do 5861,3 MW, dok je solarni iznosio 993,5 MW. Stoga će daljnja eksploatacija obnovljivih izvora energije u budućnosti uvelike ovisiti o padu cijena pojedinih tehnologija, poticajnih mehanizama, administrativnih barijera tijekom dobivanja dozvola i sl. U kontekstu Bosne i Hercegovine već se danas uočava potreba za pripremom i realizacijom investicijskih aktivnosti u smjeru novih tehnologija poput spremnika/baterija (engl. storage) električne energije, hidroagregata, PSH (engl. pumped storage hydro), posebice s obzirom na očekivani rast instaliranih kapaciteta vjetroelektrana, izgradnju novih nuklearnih blokova u Mađarskoj koja će dovesti do rasta ponude noćne energije, ne samo iz Mađarske već i iz Ukrajine i Bugarske. Gledajući s aspekta dobivanja poticaja, u obnovljive izvore ubrajaju se samo hidroelektrane snage do 10 MW, kao i svi ostali ranije navedeni izvori (vjetroelektrane, solarne elektrane i elektrane na biomasu/bioplin). Količina proizvedene energije iz obnovljivih izvora, koja se planira poticati na razini Bosne i Hercegovine, dobivena je kao zbroj planiranih poticanih količina na entitetskim razinama. Kroz sustav poticaja u Bosni i Hercegovini planira se znatno povećanje udjela energije vjetra, koja će u tom slučaju do 2035. godine premašiti udio malih hidroelektrana. Iz tog je razloga u sljedećem koraku potrebno analizirati tehničke uvjete integracije vjetroelektrana u EES u idućem razdoblju. Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar u svojem vlasništvu ima sedam hidroelektrana ukupno instalirane snage 852 MW i jednu vjetroelektranu (VE Mesihovina, snage 50,6MW) te je jedino elektroprivredno poduzeće u BiH koje je u poslijeratnom razdoblju izgradilo dvije hidroelektrane, i to HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato ukupne snage 90MW te prvu vjetroelektranu u BiH, VE Mesihovina. Vođenje i nadzor nad radom hidroelektrana obavlja se iz suvremeno opremljenog Dispečerskog centra CUP Mostar. Prosječna godišnja proizvodnja postojećih hidroelektrana iznosi oko 1700 GWh električne energije, što zadovoljava polovinu naših potreba. Osim proizvodnje električne energije, naše hidroelektrane sposobne su pružati sve vrste pomoćnih usluga elektroenergetskom sustavu BiH i sustavima u okruženju. Sukladno važećim odlukama i planovima poslovanja EP HZ HB, pripreme za izgradnju drugih hidroelektrana i vjetroelektrana, kao i aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana. Jedino smo elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora, tj. hidroelektrana i vjetroelektrana. Svojim primjerom pripreme izgradnje i izgradnje novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora potvrđujemo i dokazujemo svoju stratešku opredijeljenost na osiguranje nedostajućih kapaciteta iz obnovljivih izvora te poštivanje međunarodnih dogovora kada je riječ o zaštiti okoliša. Strateška opredijeljenost u budućnosti Strateškim planom i programom za energetiku BiH razvojni projekti JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar uvršteni su u prioritetne projekte BiH. Prema odluci Vlade FBiH od 15. veljače 2010. godine o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i izgradnji 28 prioritetnih elektroenergetskih objekata u FBiH, JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar nositelj je aktivnosti pripreme izgradnje i izgradnje 11 prioritetnih elektroenergetskih objekata: RiTE Kongora, CHE Vrilo, CHE Kablić, VE Mesihovina, VE Poklečani, VE Borova glava, VE Velika Vlajna (VE Jastrebinka), HE Ugar Ušće, HE Ivik, HE Vrletna kosa i HE Han Skela. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora strateška je opredijeljenost EP HZ HB za osiguranje nedostajućih kapaciteta iz obnovljivih izvora te poštivanje međunarodnih dogovora kada je riječ o zaštiti okoliša. Ono što proizlazi iz takve opredijeljenosti izazovi su tržišta s kojima se suočavamo i koje rješavamo. Osim izgradnje VE Mesihovina, u općini Tomislavgrad JP Elektroprivreda HZ HB intenzivno radi na pripremi izgradnje CHE Vrilo snage 66MW i investicijske vrijednosti oko 90 mil. eura. U tijeku su aktivnosti pripreme za izgradnju CHE Vrilo, izrada projektne i natječajne dokumentacije, ishođenje suglasnosti i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Ovaj projekt planiramo pustiti u pogon do kraja 2023. godine. CHE Vrilo s vjetroelektranom Mesihovina i budućim vjetroelektranama u okruženju zapravo su temelj cjelovitog projekta korištenja obnovljivih izvora energije. Sukladno važećim odlukama i planovima poslovanja EP HZ HB, EP HZ HB obavlja aktivnosti pripreme za izgradnju drugih hidroelektrana i vjetroelektrana (CHE Kablić, VE Poklečani, VE Velika Vlajna), kao i aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana. U razdoblju do 2035. JP EP HZ HB planira realizaciju projekata vjetroelektrana instalirane snage oko 320 MW, projekata hidroelektrana instalirane snage oko 188 MW, malih hidroelektrana instalirane snage oko 57 MW te solarnih elektrana snage oko 100 MW. Vjetroelektrana Mesihovina nalazi se u središnjem dijelu općine Tomislavgrad. Ima 22 vjetroagregata proizvođača Siemens tipa SWT-2.3-108 ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165 GWh. U okviru projekta VE Mesihovina realizirana je izgradnja priključka na magistralnu cestu M 6.1, pristupnih cesta dužine oko 23,2 km i platoa za kranove na lokacijama sva 22 vjetroagregata. Završeno je polaganje 20 kV kabela i komunikacijskih kabela za povezivanje vjetroagregata VA 1- VA 22 s TS 20/110 kV Gornji Brišnik. Izgrađena je trafostanica 20/110 kV Gornji Brišnik s priključkom na elektroenergetski sustav (DV 110 kV Tomislavgrad – Posušje). Priključak VE Mesihovina na elektroenergetski sustav obavljen je metodom ulaz – izlaz presijecanjem postojećeg DV 110 kV Tomislavgrad – Posušje i uvođenjem u trafostanicu 20/110 kV Gornji Brišnik. Nakon završetka izgradnje temelja vjetroagregata, početkom studenog 2017. završena je i kompletna montaža sva 22 vjetroagregata tipa SWT-2.3-108 Izvršena su kompletna ispitivanja opreme i testiranja usklađenosti rada VE Mesihovina sukladno zahtijevanim tehničkim uvjetima priključenja na mrežu, a sve u skladu s Mrežnim kodeksom i testovima usklađenosti. Obavljeno je i uvezivanje poslovne zgrade u Tomislavgradu u optičku mrežu. Vrijednost investicije, uključivo i dvije godine održavanja vjetroagregata, iznosi oko 82,5 milijuna eura. Dana 14. ožujka 2018. godine svečano je puštena u rad prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini – VE Mesihovina u općini Tomislavgrad. Nadzor nad izgradnjom VE Mesihovina, Lot 1b (isporuka i izgradnja TS 20/110 kV Gornji Brišnik s priključkom na EES, SN električne radove uključujući sustav upravljanja i građevinske radove) i Lot 2 (izgradnja pristupne ceste, internih prometnica vjetroelektrane Mesihovina i platformi za kranove) obavljali su djelatnici OJ Proizvodnja el. energije. VE Mesihovina u potpunosti je opravdala sva očekivanja, završene su sve zakonom propisane procedure, ishođene sve dozvole i suglasnosti (više od 340 dozvola i suglasnosti, od kojih su pojedine i više puta ishođene) za funkcionalan rad i od puštanja u pogon 14. ožujka 2018. do 14. rujna 2020. godine VE Mesihovina proizvela je 379.304 MWh te je u potpunosti ostvarila planske vrijednosti proizvodnje električne energije. Od srpnja 2019. godine VE Mesihovina upisana je u sudski registar i formirana je kao zaseban pogon na razini OJ Proizvodnja električne energije. Otkrivanjem ploče kamena temeljca 16. srpnja 2018. počeli su pripremni radovi za izgradnju još jedne hidroelektrane u energetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar – crpne hidroelektrane (CHE) Vrilo. Puštanje u rad planirano je krajem 2023. godine. Nakon potpisa ugovora o koncesiji slijedi procedura izvlaštenja zemljišta kod nadležnog općinskog tijela. U tijeku je izrada natječajne dokumentacije za izbor konzultanta i projektanta glavnog projekta i projekta izvedenog stanja za CHE Vrilo prema smjernicama KfW-a, provedba natječajne procedure i ugovaranje. No, za realizaciju kapitalnih investicija u energetskom sektoru u BiH potrebno je stvoriti pretpostavke. Prije svega, potrebno je ukloniti prepreke za veće i brže investiranje u elektroenergetski sektor u BiH u smislu boljeg reguliranja pravnog okvira kojim se propisuje postupak ishođenja nužnih dozvola, raditi na pripremi i usvajanju prostorno-planske dokumentacije uvažavajući ovlasti različitih razina vlasti, odnosno napraviti reformske korake koji bi pojednostavili i ubrzali cijeli proces. Osim investicija u nove energetske objekte, EP HZ HB konstantno ulaže u modernizaciju proizvodnih kapaciteta u cilju sigurne i stabilne opskrbe el. energijom svih svojih kupaca. Od većih zahvata na hidroelektranama ističu upravo završenu revitalizaciju HE Rama, remont agregata br. 2 u HE Mostar, agregata 1 u HE Jajce 2 i sanaciju agregata br. 1 HE Peć Mlini.

Izvor:Vecernji

Komentari

komentara