Dok se prema najavama iz entitetskih vlada pripremaju novi paketi mjera pomoći privredi koja je pretrpila štetu zbog pandemije – građani se pitaju šta je sa kamatnim stopama. Hoće li doći do njihovog rasta? Nadležni uvjeravaju da tržišni razlozi za to ne postoje, ali istovremeno napominju da se kamate u BiH slobodno formiraju.

Nemoguće je predvidjeti ni u evropskim razmjerama, pa ni kod nas kretanja kamatnih stopa. Ipak njihovo povećanje stručnjaci ne očekuju.

“Kamatna stopa na kredite se ne bi trebala povećavati jer je i marža na kredite praktično onolika kolika je kamatna stopa jer ako nemate troška kamate i imate kamatu koju obračunate ona vam je praktično čitava zarada”, rekao je predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

Jasmin Mahmuzić iz Agencije za bankrastvo FBiH kazao je kako ni Centralna banka ni regulatori ne mogu regulisati administrativno kamatne stope.

“Kamatne stope se slobodno formiraju po principu ponude i potražnje, ako ćemo pogledati situaciju kreditni portofolij lagano pada, potražnja se smanjuje, visoka je likvidnost banaka što je sa aspekta regulatora dobro ali opterećuje banke po pitanju troškova”, rekao je Mahmuzić.

Troškove najviše osjete upravo građani. Eventualnu mjeru subvencioniranje kamate kakav je slučaj sa susjednom Crnom Gorom čija je vlada to predvidjela u okviru trećeg paketa socio-ekonomskih mjera u cilju pomoći turističkoj privredi, u BiH je teško sprovesti iz vrlo dobro poznatog razloga – njenog pravnog ustrojstva sa 15 vlada u kojima svaka pokušava voditi glavnu riječ, bez jasne državne strategije ističe predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

“To subvencioniranje je u povojima. Samo se probalo i napravilo neštu Tuzlanskom kantonu gdje je nekih 60-65 miliona izdvojio odnosno omogućio subvenciju kamatnih stopa do 3 posto”, rekao je Kutle.

Nedavno je Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za odobravanje i dodjelu finansijskih sredstava namjenjenih za subvencioniranje kamata raspisalo i Ministarstvo privrede ZDK.

“Po osnovu javnog poziva pravo korištenja finansijskih sredstava imaju privredna društva, korisnici kredita koji dostave uredne zahtjeve u utvrđenom roku,po odobrednom kreditu uredno otplaćuju kredit odnosno uplaćuju rate i/ili kamate”, rekao je ministar privrede ZDK Vanja Udiljak.

U zemljama regije, naručito Srbije i BiH primjetna je niska kreditna potražnja. Pandemija koronavirusa sve eventualne poslove u narednom period stavlja na stand by.

“Privrednici sami procenjuju da im dolazi neko breme koje je teško i da nije baš vreme za neke ozbiljne investicije, za započinjanje nekih novih poslova, procenjuju da će se i neki postojeći poslovi ugasiti što šalje jednu dugoročnu poruku, otreznujuću poruku prije svega za građane Srbije, za preduzeća, a rekao bih i za vladu Srbije”, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

A do naredne godine jedno je sasvim sigurno – i dalje ćemo svjedočiti političkoj i zdravstvenoj nestabilnosti, problemima na geopolitičkoj sceni, ali iskrivljenom pristupu u kojem je profit postao cilj i svrha života, a ne rezultat rada radi ostvarivanja kvalitete življenja.

Dok se prema najavama iz entitetskih vlada pripremaju novi paketi mjera pomoći privredi koja je pretrpila štetu zbog pandemije – građani se pitaju šta je sa kamatnim stopama. Hoće li doći do njihovog rasta? Nadležni uvjeravaju da tržišni razlozi za to ne postoje, ali istovremeno napominju da se kamate u BiH slobodno formiraju.

Nemoguće je predvidjeti ni u evropskim razmjerama, pa ni kod nas kretanja kamatnih stopa. Ipak njihovo povećanje stručnjaci ne očekuju.

“Kamatna stopa na kredite se ne bi trebala povećavati jer je i marža na kredite praktično onolika kolika je kamatna stopa jer ako nemate troška kamate i imate kamatu koju obračunate ona vam je praktično čitava zarada”, rekao je predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

Jasmin Mahmuzić iz Agencije za bankrastvo FBiH kazao je kako ni Centralna banka ni regulatori ne mogu regulisati administrativno kamatne stope.

“Kamatne stope se slobodno formiraju po principu ponude i potražnje, ako ćemo pogledati situaciju kreditni portofolij lagano pada, potražnja se smanjuje, visoka je likvidnost banaka što je sa aspekta regulatora dobro ali opterećuje banke po pitanju troškova”, rekao je Mahmuzić.

Troškove najviše osjete upravo građani. Eventualnu mjeru subvencioniranje kamate kakav je slučaj sa susjednom Crnom Gorom čija je vlada to predvidjela u okviru trećeg paketa socio-ekonomskih mjera u cilju pomoći turističkoj privredi, u BiH je teško sprovesti iz vrlo dobro poznatog razloga – njenog pravnog ustrojstva sa 15 vlada u kojima svaka pokušava voditi glavnu riječ, bez jasne državne strategije ističe predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

“To subvencioniranje je u povojima. Samo se probalo i napravilo neštu Tuzlanskom kantonu gdje je nekih 60-65 miliona izdvojio odnosno omogućio subvenciju kamatnih stopa do 3 posto”, rekao je Kutle.

Nedavno je Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za odobravanje i dodjelu finansijskih sredstava namjenjenih za subvencioniranje kamata raspisalo i Ministarstvo privrede ZDK.

“Po osnovu javnog poziva pravo korištenja finansijskih sredstava imaju privredna društva, korisnici kredita koji dostave uredne zahtjeve u utvrđenom roku,po odobrednom kreditu uredno otplaćuju kredit odnosno uplaćuju rate i/ili kamate”, rekao je ministar privrede ZDK Vanja Udiljak.

U zemljama regije, naručito Srbije i BiH primjetna je niska kreditna potražnja. Pandemija koronavirusa sve eventualne poslove u narednom period stavlja na stand by.

“Privrednici sami procenjuju da im dolazi neko breme koje je teško i da nije baš vreme za neke ozbiljne investicije, za započinjanje nekih novih poslova, procenjuju da će se i neki postojeći poslovi ugasiti što šalje jednu dugoročnu poruku, otreznujuću poruku prije svega za građane Srbije, za preduzeća, a rekao bih i za vladu Srbije”, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

A do naredne godine jedno je sasvim sigurno – i dalje ćemo svjedočiti političkoj i zdravstvenoj nestabilnosti, problemima na geopolitičkoj sceni, ali iskrivljenom pristupu u kojem je profit postao cilj i svrha života, a ne rezultat rada radi ostvarivanja kvalitete življenja.

Izvor:N1

Komentari

komentara