Svako godišnje doba sa sobom nosi svoje posebnosti i zahtijeva određeni režim prehrane zbog specifičnih potreba organizma pa budući da su nam došli topli ljetni dani, jako je važno svoju prehranu prilagoditi trenutačnim uvjetima”, kaže nutricionistica Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) Maja Trifković. Dodaje da povišene ljetne temperature, koje rezultiraju povišenom temperaturom tijela, a potom i znojenjem, mogu dovesti do pretjeranog gubitka tjelesnih tekućina, odnosno dehidracije tijela. “Simptomi dehidracije tijela su: glavobolja, suha koža, suha usta i jezik s gustom slinom, ubrzani otkucaji srca, grčevi u nogama i rukama, mučnina, povraćanje… Na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenog imuniteta. Stoga je ljeti, prije svega, jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidraciji organizma”, kaže Trifković. U INZ-u navode da, osim vodom, povećane potrebe za tekućinom ljeti možemo nadoknaditi i svakodnevnim unosom voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata) te cijeđenim nezaslađenim voćnim sokovima, aromatiziranim vodama, izotoničnim napicima, fermentiranim mliječnim proizvodima niskog udjela masti, ali i juhama i povrtnim čorbama, koje će ujedno nadoknaditi i znojenjem izgubljene elektrolite.  – Naravno, voda je najbolje piće za rehidraciju, bez dodatnih kalorija. Trudite se tijekom ljetnih mjeseci piti minimalno 8-10 čaša vode dnevno – tvrde stručnjaci. Osim o dovoljnoj hidraciji organizma, ljeti treba voditi računa i o tome da naša prehrana bude usmjerena na laganu, lakše probavljivu hranu, bogatu vlaknima. Upravo ljeti, organizam prirodno traži lako probavljivu prehranu, bogatu vitaminima, mineralima i vodom, a s manjom količinom masnoća. U ljetne jelovnike treba uvrstiti što više sezonskog voća i povrća, kojeg u ovom dijelu godine ima u izobilju. Preporuča se konzumiranje više laganih obroka na dan (tri glavna obroka i dva međuobroka) radi ubrzanja metabolizma i poticanja probave te maksimalne iskoristivosti unesenih namirnica, povećanja energije i vitalnosti. “Neka vaši obroci izgledaju što šarenije, pripremajte što više laganih povrtnih salata za prilog, ali i kao glavno jelo uz dodatak integralnih žitarica, mahunarki, mesa peradi ili ribe. Također, pripremajte razne voćne salate od voća svih boja, kako biste se opskrbili i dovoljnom količinom antioksidanata, koji nam ljeti posebno trebaju u borbi protiv slobodnih radikala, nastalih kao posljedica izlaganja štetnom sunčevom zračenju”, ističe Trifković. Ljeti svakako treba izbjegavati obilne obroke, prženu, masnu i teško probavljivu hranu, preslanu i prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijski prerađenu hranu, kao i zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma. Masna i teško probavljiva hrana opterećuje probavu, uzrokuje pojačano znojenje te može dovesti do dehidracije, a na kraju i do nakupljanja viška masnog tkiva, što nikom ne treba u vrućim ljetnim danima. “Ukoliko ljeto dočekate s viškom kilograma, ne trebate se brinuti – ljeto je idealno godišnje doba za skidanje kilograma jer nudi bezbroj aktivnosti na otvorenom od šetnje, trčanja, rolanja, vožnje biciklom, plivanja te brojnih drugih aktivnosti, koje će vam, uz uravnoteženu i laganu ljetnu prehranu, pomoći da brže i lakše skinete višak kilograma, ali i da poboljšate svoj imunitet i opće zdravstveno stanje”, kaže Trifković.  Iz Instituta upozoravaju da zbog visokih temperatura ljeti posebno treba paziti na lako kvarljivu hranu i njeno pravilno skladištenje. Naročito treba obratiti pažnju na namirnice kao što su svježe meso i riba, jaja, majoneza, paštete, kolači. U vožnji ili prilikom odlaska na izlet koristite prijenosne hladnjake za pravilno skladištenje hrane. Voće, povrće, ruke i površine na kojima se priprema hrana treba uvijek dobro oprati, ističu iz INZ.

Izvor:Vecernji

Komentari

komentara