Komasacija i melioracija ključni su procesi ako želimo na pravi način iskoristiti potencijalne kraških polja na širem prostoru Hercegovine, koja bi mogla u godinama koje slijede ponovno othranjivati generacije Hercegovaca. Ovog puta nešto snažnije u kontekstu biljne proizvodnje, no postoje oni primjeri u kojima se stočarstvo zadržalo u vrhu prioriteta. Primjer je Duvanjsko polje, piše Večernji list BiH. Načelnik općine Tomislavgrad Ivan Vukadin ističe kako je ova općina prva ili druga u Federaciji po brojnosti stočnog fonda, što dovoljno govori samo za sebe. Ističe kako je Općina partner poljoprivrednicima te stimulira kupnju zemljišta za izgradnju farmi, a to se pokazalo kao izuzetno uspješan recept jer Općina vrati iznos do cijene koja onda iznosi jednu marku po četvornom metru. Pitanje vode O tomu svjedoči i činjenica kako na prostoru općine ima više od tisuću registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U konačnici, Vukadin vjeruje kako kraška polja ponovno mogu othranjivati generacije ljudi na ovom području, no pritom treba raditi strateški uvažavajući prednosti koje nudi teren te iznalaziti rješenja za već navedene probleme poput pitanja melioracije. Vukadin navodi primjer koji na ilustrativan način pokazuje s kojim se kočnicama susreću ljudi koji žive od kraških polja. Problem je, naime, što takva polja imaju vodu kada ne treba, a nemaju kada treba, a to znači da u startu imaju ograničavajući čimbenik za razvoj biljne proizvodnje. No, uz državne inicijative, koje bi išle u smjeru planskog odnosa prema mreži kanala, to bi stvorilo preduvjete za snažniju biljnu proizvodnju. Duvanjsko polje, zbog svoje nadmorske visine (900 metara nad morem), pogodno je za kulture poput krumpira i ječma, no uz melioraciju i komasaciju, i ovi bi se potencijali mogli podići na višu razinu. Ipak, zahvaljujući projektu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a to je izgradnja reverzibilne hidroelektrane Vrilo, otvorit će se mogućnost melioracije Duvanjskog polja, a na taj način stvaraju se uvjeti za intenzivnije bavljenje poljoprivredom. Nešto južnije nekoliko kraških polja ima idealne uvjete za neke od mediteranskih kultura, poput rajčice. Tu se prvenstveno misli na Mostarsko blato, Ljubuško i Popovo polje, koje svojim geografskim položajem imaju idealne preduvjete za razvoj različitih oblika biljne proizvodnje. No, kao i uvijek, pitanje od ključnog značaja je sustavni i učinkovit proces melioracije, bilo da je riječ o odvodnji suvišne vode, bilo da se radi o natapanjem dodavanjem korisne vode za vrijeme aktivne vegetacije kulture. Polaganje kamena temelja za izgradnju Podravkine tvornice za preradu rajčice u Kruševu pored Mostara prvi je korak u kapitalnom projektu koji za cilj ima snažniju revitalizaciju poljoprivredne proizvodnje u Hercegovini, a reprezentativni primjer je Mostarsko blato s kojega će se otkupljivati rajčica i paprika roga, a koju, inače, već neko vrijeme sade branitelji i ostali poljoprivrednici. Temelj projekta je suradnja tvrtki Podravka i Marinada iz Mostara.

Infrastruktura

U kontekstu ulaganja u razvoj infrastrukture na kraškim poljima treba ukazati kako se u Programu ruralnog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018. – 2021. godine posebno ističe potreba prihvatljivih investicija u biljnoj proizvodnji, i to kroz ulaganje u sustave za navodnjavanje.

Izvor:Vecernji

Komentari

komentara