Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica treću godinu zaredom provodi istraživanja o prisustvu korovske i alergene biljke ambrozije (latinski: Ambrosia artemisiifolia) na području Zeničko-dobojskog kantona.

Tokom 2018. ukazano je na prisustvo ove korovske biljke u svim općinama ZDK i neophodnosti njenog suzbijanja, a 2019. godine izradom brošure “Mjere za sprečavanje širenja i uništavanje ambrozije” i posjetom svim općinama i nadležnim službama značajno se doprinjelo da prisustvo ove izrazito alergene biljke bude znatno manje u prirodi i njenim uobičajenim staništima.

Imajući u vidu da se radi o veoma invazivnoj korovskoj biljci potrebno je nastaviti sa njenom identifikacijom, a onda i uništavanjem. Razlozi za to su višestruki.

  • Jedna biljka ambrozije proizvodi godišnje prosječno oko 60 hiljada sjemenki. Polen ambrozije se zbog svog aerodinamičnog oblika širi oko jedan kilometar u krugu biljke, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenost nekoliko stotina kilometara. Jedna zrela biljka ambrozije otpušta i do osam (8) miliona polenovih zrnaca godišnje, a polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alergenata. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak i manji je od 20 polenovih zrna po kubnom metru zraka. Na kraju, samo sjeme je izrazito otporno pa može preživjeti i sačuvati klijavost čak i u nepovoljnim uvjetima i do 30 godina – ističe Kasim Velić, rukovodilac INZ-a.

Upravo tokom mjeseca jula je potrebno početi sa suzbijanjem ambrozije, jer je utvrđeno da je visina stabljike ambrozije oko 10-20 centimetara (još nije u cvatnji), što je dovoljno za njeno brzo uočavanje i ujedno idealno za njeno mehaničko uklanjanje čupanjem cijelih stabljika.

Upravo sada je bezbjednost učesnika u akciji njenog suzbijanja i najveća. Kasnije, biljke se mogu pokositi. U svakom slučaju, uništavanje ambrozije treba provesti prije njene cvatnje.

Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine propisane su mjere za sprječavanje širenja suzbijanja i uništavanja ambrozije, a pravne i fizičke osobe koje su dužne da provedu ove mjere na poljoprivrednom, šumskom, građevinskom i vodnom zemljišta su vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta – obrađenog i neobrađenog, vlasnici zapuštenih površina poljoprivrednog zemljišta, šumskog zemljišta (šuma i lovišta), građevinskog zemljišta (izgrađenog i neizgrađenog).

Za ovaj posao nadležni su i subjekti koji upravljaju vodotocima, kanalima i površinama uz vodotoke i kanale, koji održavaju površine uz javne puteve, ceste i željezničke pruge, koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama; te vlasnici i korisnici zapuštenih zemljišnih površina pored puteva, staza, kao i utrina, degradiranih pašnjaka, zapuštenih parkova, iskrčenih mjesta u šumama.

  • INZ je u ovoj, 2020. godini nabavio aparat kojim se vrši mjerenje prisustva polenovih zrna u zraku, te eksperimentalnim radom prije nekoliko sedmcia započeo sa Projektom monitoringa polena na prostoru u promjeru od 10 do 30 kilometara. Metodologija uzorkovanja polena u zraku standardizirana je u svim zemljama Evrope. Cilj monitoringa je pomoć osobama alergičnim na polen, a treba u skorije vrijeme da se osigura redovno informisanje o stanju i prognozi alergenog polena u zraku, putem preporuka i savjeta smanjiti broj osoba sa tegobama na polen, te dati dodatni poticaj ka pravovremenom uništavanju ambrozije – ističe Velić.

Izvor:Hayat.ba

Komentari

komentara