Šteta izazvana katastrofalnim požarima u Australiji 2019. i početkom 2020. mogla bi dramatično povećati broj ugroženih vrsta, upozoravaju znanstvenici u studiji objavljenoj u Nature Ecology & Evolution journal. Od 70 autohtonih vrsta čija su staništa ozbiljno ugrožena požarima koje je premijer Scott Morrison nazvao katastrofalnim “crnim ljetom”, 21 vrsta otprije je bila na popisu ugroženih vrsta. Među njima su skočac (tobolčarski skočimiš) s otoka Kangaroo (Otok klokana) te dugonogi potoro  (Potorous longipes), navodi studija u kojoj je sudjelovalo više od 20 znanstvenika, a voditelj je Sveučilište Queensland. Od kolovoza 2019. do ožujka 2020. požari u australskoj divljini spalili su više od 12 milijuna hektara, uništili više od 3.000 domova i usmrtili 33 osobe u šest od osam australskih država i teritorija. Požari su “šok za sustav” australske flore i faune, rekla je vlada u Canberri.  Znanstvenici procjenjuju da je više od milijarde životinja smrtno stradalo u požarima. Australski “megapožar  pogoršan je sušom, antropogenim uzročnicima promjene klime i načinom upravljanja zemljištem”, kažu znanstvenici. Koristeći se kombinacijom prikupljanja podataka na daljinu i modelima rasprostranjenosti vrsta, znanstvenici su su ustanovili da su požari spalili oko 97.000 kilometara četvornih vegetacije u južnoj i istočnoj Australiji, a smatra se da je to područje stanište za 832 vrste autohtonih životinjskih vrsta.  “Mnoge od tih vrsta stradale u požarima već su bile ugrožene padom broja jedinki zbog suše, bolesti, uništenja njihovih staništa te zbog utjecaja invazivnih vrsta”, kaže suautorica studije Michelle Ward. “Naše istraživanje govori da su ti megapožari pogoršali stanje smanjujući veličinu populacija, smanjujući im izvore hrane, a njihova staništa učinili su nepodobnima za život kroz mnogo budućih godina”. Od 70 autohtonih vrsta kojih su staništa pretrpjela velika oštećenja, 49 vrsta trenutačno nije na popisu ugroženih. Među njima su lisnati gekon (gušter) Saltuarius kateae te kratkouhi posum. Studija poziva vladu na hitnu procjenu kako bi se razmotrilo treba li i te vrste unijeti na popis ugroženih. Ako procjena pokaže da svih 49 vrsta čija su staništa ozbiljno ugrožena trebaju biti unesena na popis “broj ugroženih australskih kopnenih i vodenih životinja povećat će se za 14 posto”, kaže Ward. James Watson, jedan od autora studije i profesor na Sveučilištu Queensland upozorava na antropogenske uzročnike klimatskih promjena. Zbog rasta suše i lošeg upravljanja zemljištem šume su sve češće izložene požarima i “moramo naučiti iz tih događaja jer će se oni vjerojatno ponavljati”. Austori studije pozivaju Australiju da hitno ponovno procijeni rizike za izumiranje vrsta u područjima poharanima požarom kako bi bolje zaštitila staništa koja još nisu pogođena. “Da bismo izbjegli dalji pad vrsta, Australija mora hitno ponovno procijeniti ranjivost vrsta pogođenih požarima i pomoći u obnovi populacija u područjima koja su izgorjela, ali i u onima koja nisu”, navodi se u studiji. Australska vlada u svibnju je zadužila neovisno Kraljevsko povejrenstvo da prouči spremnost za prirodne katastrofe, odgovor na njih kao i planove oporavka, a te katastrofe uključuju i šumske požare.

Izvor :Vecernji

Komentari

komentara