Sredstva Međunarodnog monetarnog fonda još nisu doznačena županijama. Nervoza gospodarstvenika sve je veća.
Osim teškog i sporog oporavka zbog pandemije koronavirusa, pojedinim gospodarstvenicima sol na rani je i kašnjenje isplate obećanih subvencija. Nakon sedam godina rada, prvi put vrtić “Al Isra” zatvorio je svoja vrata.
Ključ u bravi stajao je dva mjeseca, kaže direktorica Dženana Bundić. Osam radnika ove ustanove nije ostalo bez posla, plaće su dobili zahvaljujući posudbi. Pravo na subvenciju ostvarila je zbog gubitaka ove ustanove koji su 100 postotni.
“Dva mjeseca s nula prihoda, znači mi nismo imali ništa. Rashodi su išli, a prihoda nije bilo. Radnike smo sve zadržali. Pa sam aplicirala odmah, još u travnju sam aplicirala za ožujak, međutim nikad ništa nisam dobila. Za ožujak je trebalo da bude 180 maraka po radniku, a doprinose plaćamo mi. Ja sam to sve izmirila za ožujak i još nikad ništa nisam dobila od njih”, rekla je Bundić.
Dženana Bundić jedna je od oko 25.000 gospodarstvenika koji su aplicirali za subvencioniranje doprinosa na plaće radnicima preko Porezne uprave Federacije BiH. Subvencije se odnose na više od 174.000 zaposlenih u ovim tvrtkama. Prema službenim evidencijama županijskih poreznih ureda, porezne ispostave su za mjesec travanj na dan 09.06.2020. godine zaprimile ukupno 25.002 zahtjeva kojima se traži subvencioniranje doprinosa za 174.300 radnika, a iznos sredstava po zahtjevima za subvencioniranje je 40.424.127,95 KM, podaci su Porezne uprave Federacije BiH.
Tako se mjere za ublažavanje posljedica ekonomske krize, osim entitetskih razina, razlikuju i po županijama. U ovisnosti od broja stanovnika svaka županija će dobiti dio sredstava MMF-a. Međutim, Ministarstvo financija Federacije još nije doznačilo sredstva ni jednoj županiji.
” Dugo će čekati isplatu tih subvencija, tvrtke su pred kolapsom. Troškovi tvrtki su mnogo veći nego što će biti subvencionirani doprinosi i ono što dobiju plaća”, kazao je Ejub Kučuk iz “Glas malih biznisa”.
Ekonomist Ante Domazet kaže kako pomoć MMF-a nije kasno stigla. “Ona se treba upravo sada efektuirati, dakle te mjere u podršci u ovoj drugoj fazi obnove gospodarstva.
Treba gospodarstvo koja je palo na koljena pokrenuti, istaknuo je Domazet.” Da su posljedice nenadoknadive, zaključuju i stručnjaci. Pred županijama je zadatak – namjenski utrošiti sredstva u stabilizaciju gospodarstva.
Time bi, kako tvrde ekonomisti, gospodarstvo ostvarilo veće stope ekonomskog rasta, ali i lakše ispunila kreditne obveze i vratila dug.
vecernji.ba
