Bosna i Hercegovina je po blagostanju ponovo na samom europskom dnu, rame uz rame s Albanijom, pokazuju najnoviji podaci europske statističke agencije Eurostat, pišu Nezavisne novine.

I proteklih godina ovi parametri su bili na sličnom nivou, što znači da BiH i dalje ne uspijeva da se popravi u odnosu na ostale zemlje.

Istodobno, BiH je među nekoliko zemalja EU s najnižim cijenama alkoholnih pića, ali su kupovna moć i većina ostalih ekonomskih parametara vrlo loši, čak i u odnosu na ostatak regiona.

Što se tiče kupovne moći u proporciji s bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, od BiH jedino lošije stoji Albanija, koja ima ovaj udio u visini od 31 posto europskog prosjeka. BiH ima jedan postotni bod više.

Nešto ispred BiH je Sjeverna Makedonija s 38 posto, zatim Srbija sa 41 posto, Crna Gora s 50 posto, te Bugarska s 53 i Turska sa 61 posto europskog prosjeka kupovne moći u odnosu na BDP.

Podsjećanja radi, standardna definicija kupovne moći kaže da je to ekonomska sposobnost stanovništva da priušti kupovinu robe i usluga. Osim izravne ekonomske moći, na kupovnu moć utječe i inflacija.

Što je veća inflacija, kupovna moć je manja, a što je inflacija manja, kupovna moć je veća. S obzirom na to da BiH nema značajne monetarne fluktuacije, osnovni uzrok loše kupovne moći je opće siromaštvo stanovništva.

Ovaj parametar je izravno proporcionalan ekonomskoj moći zemlje i jedan je od najboljih indikatora stupanj siromaštva stanovništva određene zemlje.

Takođe, treba imati na umu da je i većina ostalih europskih ekonomija izravno ili neizravno vezana za euro, što daje podlogu da je relativan odnos kupovne moći ostalih zemalja realan.

Ovi podaci dobro se uklapaju u drugi dokument koji je Eurostat objavio prošli tjedan, a odnosi se na potrošnju. I u ovoj kategoriji BiH je na samom europskom dnu, odmah iza Albanije.

Naime, potrošnja u Albaniji je na razuini od 40 posto u odnosu na europski prosjek, a BiH je bolja za dva procentna boda. Ispred BiH je Makedonija sa 43 posto, a zatim slijede Srbija sa 49 posto, Bugarska s 59 posto, Crna Gora sa 60 posto, Hrvatska sa 66 posto, te Mađarska sa 67 posto.

Europski “šampioni” u obje kategorije su, prema podacima Eurostata, Luksemburg, Njemačka, Austrija, Danska, Belgija, Švedska i Holandija.

Tu su i Norveška, Švajcarska i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali ove zemlje nisu zavedene u istoj tablici sa zemljama EU.

Svi podaci Eurostata računati su na osnovu podatka da u BiH živi 3.503.000 ljudi.

Od zemalja iz regije, Slovenija, prema istraživanju Eurostata, ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, koji iznosi 88 posto prosjeka EU, slijedi je Hrvatska sa 65 posto, a nakon nje tu je i Crna Gora s 50 posto prosjeka EU.

Agencija Reuters je prošli tjedan pisala da svi ekonomski pokazatelji i studije institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke ukazuju na to da će ekonomija BiH pasti i do pet posto u odnosu na period prije izbijanja pandemije virusa korona.

U riziku od siromaštva 16,9% stanovništva BiH
Samo tjedan ranije Eurostat je objavio podatke o riziku od siromaštva među zemljama obuhvaćenim procesom proširenja, ali i u toj kategoriji BiH stoji nešto bolje u odnosu na ostatak zemalja.

Naime, kako je priopćeno iz službene statističke agencije EU, 16,9 posto stanovništva BiH je u riziku da osiromaši, a iza nje je Turska, čiji udio populacije iznosi 21,9 posto. Ostale zemlje u regionu se kreću u opsegu od 22 do 25 posto populacije koja je u riziku da osiromaši.

Ovi podaci odnose se na opasnost od osiromašenja nakon primanja socijalnih transfera, odnosno nakon raspodjele socijalne pomoći ugroženim kategorijama.

Komentari

komentara