Zahvaljujući blagoj zimi, zdravim pčelama i uspješnoj proljetnoj ispaši, pčelari sa područja Federacije BiH zadovoljni su i kažu kako će 2020, po količni i kvaliteti meda, biti jedna od uspješnijih godina.

U Savezu pčelara Federacije BiH posebno su istakli odličnu saradnju sa Federalnom upravom civilne zaštite i kriznim štabovima, koji su im izdavanjem posebnim potvrda, dok su na snazi bile mjere zaštite od koronavirusa, omogućili nesmetan obilazak pčelinjaka i izmještanje košnica na medonosna područja.

Deljo: Bez kapitalnih ulaganja, zanavljanja opreme i pribora te novih tehnologija, nema napretka

– Možda ćemo ove godine na nekim područjima imati manje prinose bagremovog meda jer su temperature tokom ranog proljeća bile niže, što se odrazilo na ovu nježnu, ali najmedonosniju biljku. Međutim, u nekim mjestima ispaša još traje, pa ćemo vidjeti. Što se tiče livadskog i šumskog (medljika) meda, što je naša tradicija, a oslanjajući se na izvještaje meteorologa da će ovo ljeto biti izrazito toplo, očekujemo prinose iste kao prije četiri, pet godina koji su bili odlični – kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH.

Iako je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nekim donesenim mjerama donekle olakšalo bavljenje ovom granom, Deljo ističe kako se još puno toga mora uraditi.

– Kompletna visokokvalitetna proizvodnja meda u Evropskoj uniji zasnovana je na podsticajnoj politici. Do prošle godine EU je iz ukupnog budžeta izdvajao 52 posto za poljoprivrednu proizvodnju. Sada je ta brojka nešto smanjena i iznosi 42 posto. Samo za pčelarstvo Evropska unija je u 2018. dala 120 miliona eura. U našoj zemlji, a nakon devet godina grčevite borbe, zaslugama pčerala uspjeli smo ljude koji se bave ovom granom poljoprivrede vratiti u podsticajnu politiku. Ove godine od Federalnom ministarstva poljoprivrede fizička lica dobila su simboličnih šest KM po košnici, a pravna 15 maraka. Podsticaji se daju i nekim udruženjima te kroz ruralni razvoj. Naše mišljenje je da bez kapitalnih ulaganja, zanavljanja opreme i pribora te novih tehnologija, nema napretka – dodaje Deljo.

Pčelari sa područja Federacije prije dvije godine izborili su se za Pravilnik o pčelarstvu, koji je, kaže Deljo, još u fazi implementacije. Napravljen je i registar pčelara i pčelinjaka.

– Na području Federacije BiH trenutno ima više od 200.000 registriranih košnica, i to nije konačna brojka jer se još brojni pčelari, simpatizeri i hobisti nisu prijavili. Ako i njih uzmemo u obzir, u ovom ebtitetu ima više od 300.000 košnica i to je respektabilan i vrijedan fond kojeg treba razvijati, a ne sputavati – ističe Deljo.

Osim novčanih podsticaja, pčelarima je, navodi Deljo, neophodna i zainteresiranost i aktivno učešće veterinarskih organizacija.

– Nama pčelarima izuzetno je važna i adekvatna zdravstvena zaštita pčela. Moram priznati da smo 2020, nakon 25 godina, prvi put uspjeli izdejstvovati da analizu uzoraka na američku gnjiloću pčelinjeg legla u 15 referentnih laboratorija, koliko ih ima u Federaciji, umjesto pčelara, plati ministarstvo poljoprivrede – kaže Deljo.

Predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH dotakao se i dugogodišnjeg problema “patvorenog meda”, koji se, kaže, prodaje i u tržnim centrima te ozbiljno prijeti narušavanju ugleda u svijetu cijenjenog i nagrađivanog bh. meda.

– Puno je meda koji se uvozi, a koji nije pravi. To ne znači da ne trebamo uvoziti jer bh. tržištu, osim količina koje proizvedu naši pčelari, godišnje treba od 1.500 do 2.000 tona meda. Ono što treba napraviti jeste uspostaviti adekvatnu kontrolu uvezenih proizvoda. Nažalost, postoje i tzv. domaći proizvođači, čiji je cilj bogaćenje preko noći, pa kupcima nude lažni med, a tu je i intenzivna upotreba pesticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji. Sve to narušava ugled i otežava rad tradicionalnim bh. pčelarima kojima je na prvom mjestu kvalitet njihovih proizvoda – zaključio je Deljo.

Izvor: Faktor

Komentari

komentara