Da bismo sačuvali zdravlje, važno je i zdravo se hraniti, uzimati dovoljno vode, izbjegavati prekomjerne količine kafe i alkohola, smanjiti pušenje ili prestati pušiti, ne koristite droge, osigurati dovoljno sna i odmora, kao i biti fizički aktivni i raditi vježbe.

Više je načina koji nam mogu, kaže doktorica Delić, pomoći da se opustimo.

“Tu prvenstveno mislimo na duboko disanje, istezanje, meditiranje, molitva/namaz, pranje lica i ruku, bavljenje hobijima ili drugim kreativnim tehnikama (pisanje, crtanje, pjevanje i slično). Umirite sebe tako što ćete se između stresnih aktivnosti ili napornih zadataka malo zabaviti. Koristite vrijeme za relaksaciju, kuhanje zdravih obroka, čitanje, slušanje muzike, aromatsku kupku ili tuširanje, razgovor sa članovima porodice, šetnja i/ili rad u bašti, sadnja cvijeća na balkonu, gledanje filmova i slično”, savjetuje naša sagovornica.

Važno je, kaže, voditi računa i o fizičkom zdravlju jer ono utječe na nivo stresa.

“Pauzirajte kako bi se odmorili i fokusirali na pozitivne aspekte života, kao sto su odnosi s najbližima. Vodite računa o svom tijelu i osjećanjima. Pokušajte njegovati ‘zdrav duh u zdravom tijelu’. Prepoznajte i obratite pažnju na prve znakove stresa. Važno je znati da su osjećanja napetosti, tjeskobe, straha, ljutnje, bijesa ili krivnje normalna reakcija na abnormalnu, nesvakidašnju situaciju, kao što je pojava nepoznate bolesti, čak i kad za nas ne postoji direktna prijetnja”, ističe Delić.

Jedan od najboljih načina za smanjenje anksioznosti, depresivnosti, usamljenosti i dosade tokom fizičke/socijalne distance, karantina i izolacije jeste, dodaje, da s ljudima kojima vjerujete razmjenite pouzdane informacije o trenutnoj epidemiološkoj situaciji.

“Možete koristiti telefon, elektronsku poštu, poruke i društvene medije da biste se povezali sa prijateljima, porodicom i drugima. Razgovarajte licem u lice sa svojim voljenim i prijateljima pomoću Skypea ili sličnih aplikacija. Odvojite vrijeme da obnovite energiju i duhovnost putem molitve, meditacije ili pružanja podrške i pomoći drugima. Budite solidarni”, poručuje Delić.

Ukoliko ste izašli iz samoizolacije ili karantina, moguće je, napominje, da će biti pomiješanih osjećanja, uključujući i osjećanje olakšanja.

“Kad izađete iz samoizolacije ili karantina, mogu se javiti osjećanje tuge ili ljutnje ukoliko se pokaže da naši prijatelji i voljeni imaju neutemeljene strahove od oboljenja tokom kontakta sa vama iako je utvrđeno da niste zarazni. Najbolji način da se razriješi ovaj zajednički strah je detaljnije upoznavanje sa ovom bolešću i stvarnim rizikom za druge. Razmjena tih informacija često će smiriti strahove kod drugih i omogućiti vam da se ponovno povežete s njima. Jako je važno da ne stigmatiziramo osobe i članove njihovih porodica koji su izašli iz izolacije i karantina”, zaključuje.

Na kraju napominje da se ne smije zaboraviti da posebno djeca mogu biti pogođena onim sto čuju i vide na televiziji.

“Pomozite djeci da pronađu pozitivne načine da izraze osjećanja, posebno osjećanja straha i tuge. Svako dijete izražava emocije na svoj način, a igra i crtanje mogu biti od pomoći u tome. Kad izraze i prenesu osjećanja u sigurnom i podržavajućem okruženju djeca osjećaju olakšanje. Učenje i ‘online škola’ od posebnog su značaja jer vraćaju osjećanje normalizacije. Ohrabrujte djecu da nastave s igrom i da ostanu povezani za svojim drugarima, čak i u uvjetima fizičke/socijalne distance, savremene tehnologije danas su to učinile mogućim”, konstatuje Delić.

(Klix.ba)

Komentari

komentara