Međusobni uticaj klimatskih promena i zemljinog tla dovodi do začaranog kruga, a posljedica svega je da je hrana sve skuplja, ima je sve manje i opada njena nutritivna vrijednost, pokazao je najnoviji izvještaj UN-a koji je predstavljen u Ženevi.

“Taj začarani krug se ubrzava. Prijetnja klimatskih promjena koje utječu na hranu na stolovima ljudi sve je veća”, izjavila je stručnjakinja za klimu NASA i koautorica izvještaja Cynthia Rosenzweig.

Znanstvenici ipak kažu da bi promjena načina prehrane, proizvodnje hrane i upravljanja šumama mogla poštedjeti planetu daleko toplije budućnosti.

Kopnena površina, koja čini svega 30 posto planete zemlje, zagrijava se gotovo dvostruko brže od cijele planete.

U raspravama o klimatskim promenama, kopno je ipak mnogo rjeđe bilo tema budući da plinovi stakleničkim efektom zarobljavaju toplinu i stvaraju probleme u atmosferi.

Izvještaj, u čijoj je izradi sudjelovalo više od sto znanstvenika i znanstvenica, a koji su u Ženevi na sastanku međuvladinog Panela o klimatskim promjenama (ICCP) odobrili diplomati iz cijelog svijeta, predstavio je moguće mjere za ublažavanje problema, ali i ukazao na još neke ozbiljne opasnosti.

U izvještaju se navodi da su klimatske promene već ubrzale propadanje zemljišta, širenje pustinja, topljenje vječnog leda i učinile šume ranjivijim na sušu, požare, parazite i biljne bolesti.

To se dogodilo iako je dobar dio planete postao zeleniji zbog veće količine ugljikova dioksida.

Uz sve navedeno, klimatske promjene su uz druge čimbenike odgovorne i za smanjenje broja životinjskih i biljnih vrsta na svijetu.

U izvještaju se upozorava da bi budućnost mogla da bude još dramatičnija.

“Projekcije pokazuju da će stabilnost opskrbom hranom slabiti, uporedo s porastom snage i učestalosti ekstremnih meteoroloških pojava koje remete lanac ishrane”, piše u izvještaju.PROČITAJTE JOŠ

 Prema najgorem scenariju, problemi sa prehrambenom sigurnošću će s porastom sadašnje globalne temperature za svega nekoliko stupnjeva prijeći iz zone umjerenog u zonu visokog rizika.

Porast od jednog celzijusovog stupnja već će značiti prelazak iz zone visokog, u zonu vrlo visokog rizika.

Znanstvenici su dugo mislili da je jedna od malobrojnih prednosti više koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi, što će ubrzati rast biljaka i učiniti planetu zelenijom.

Brojne studije su, međutim, pokazale da viši nivoi ugljikova dioksida smanjuju količinu proteina i hranljivih sastojaka u mnogim usjevima, rekla je Cynthia Rosenzweig.

Tako je eksperimentalno ustanovljeno da uz visoku koncentraciju ugljenika u vazduhu pšenica sadrži 6 do 13 posto manje proteina, 4 do 7 posto manje cinka i 5 do 8 posto manje željeza, pojasnila je Rosenzweig.

Ipak, nove metode ratarstva, kao što su direktna sjetva bez obrade zemljišta i ciljana upotreba gnojiva također imaju potencijal u borbi potiv globalnog zatopljenja, pošto bi do 2050. godine mogle dovesti do smanjenja sadašnje razine emisije karbona za 18 posto.

klimatske promene

Izvor: Reuters

I promjena načina prehrane, u vidu manje konzumacije crvenog mesa a više voća, povrća i sjemenki, omogućila bi da svijet do sredine stoljeća sadašnju emisiju ugljikova dioksida smanji za još 15 posto, rekla je Rosenzweig.

Upješnoj borbi protiv klimatskih promjena veoma bi pridonijelo i smanjenje količine hrane koja završava kao otpad.

Prema izvještaju, od 2010. do 2016. godine, u svijetu je 8 do 10 posto štetnih emisija nastalo prilikom proizvodnje hrane koja je kasnije bačena.

“Trenutno, 25 do 30 posto ukupno proizvedene hrane propadne ili se baci”, a rješavanjem tog problema oslobodili bi se milijuni  kvadratnih kilometara zemljišta, piše u izvještaju.

Znanstvenici upozoravaju da će porast globalne temperature za svega 0,5 stupnjeva, što bi moglo da se dogodi u sljeećih 10 do 30 godina, rizik nestabilnog lanca prehrane, šumskih požara, topljenja permafrosta i nestašice vode u sušnim područjima učiniti visokim.

S globalnim porastom temperature za jedan stupanj, što bi se moglo dogoditi za oko 50 godina, taj će rizik postati veoma visok, piše u izvještaju.

Dodaje se i da većina scenarija predviđa da će u tropskim regijama u svijetu u drugoj polovini 21. stojeća vladati do tada nezabilježeni klimatski uvjeti.

Poljoprivreda i šumarstvo zajedno stvaraju oko 23 posto emisije stakleničkih plinova, što je nešto manje od motornih vozila svih vrsta. Ako se na to doda i pakiranje i transport namirnica, i potrebni energenti, taj postotak raste na 37 posto.

Sa druge strane, kopno je i veliki rezervoar za ugljikov dioksid, jer usisava štetne plinove iz atmosfere. Od 2007. do 2016. godine poljoprivreda i šumarstvo su svake godine u zrak ispuštali 5,7 milijardi tona ugljikova dioksida, ali su iz njega izvlačili 12,3 milijarde tona.

“Taj dodatni dar prirode je ograničen. Neće trajati vječno. Ako nastavimo uništavati ekosustav, mijenjati prirodne ekosustave, sjeći šume i uništavati tlo, izgubit ćemo tu prirodnu podršku”, izjavio je Louis Verchot iz Centra za tropsku poljoprivredu u Kolumbiji.

Izvor:N1

Komentari

komentara