Više od 250 tisuća posjetitelja sudjelovalo je u ovogodišnjoj Noći muzeja, održanoj u više od 230 muzeja i galerija, baštinskih i obrazovnih ustanova, arhiva, knjižnica, državnih i lokalnih institucija, udruga diljem Hrvatske te u Bosni i Hercegovini, izvijestilo je u srijedu Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) o konačnim rezultatima te već tradicionalne manifestacije.
Četrnaesta Noć muzeja održala se u 120 gradova i općina 1. veljače, na temu “Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”.
Uobičajeno, muzeji u Zagrebu i okolici bilježe najbolju posjećenost – s 92.857 posjetitelja. Među njima se, s po nekoliko tisuća ljudi, ističu Tehnički muzej Nikola Tesla (9.858 posjetitelja), Muzej Mimara (9.038), Hrvatski prirodoslovni muzej (8.217), Muzej suvremene umjetnosti (7.474), Muzej za umjetnost i obrt (7.023), Arheološki muzej (5.093).
Kao zanimljivo iz HMD-a ističu broj posjetitelja u Gradskoj ljekarni – 3.927, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva – 2.500, Akademiji likovnih umjetnosti – 1.675, Gornjogradskoj gimnaziji – 1.500, javnoj ustanovi Maksimir – Svijet gljiva – 1.502 ili Galeriji Mala – 325.
Gradski muzej i Galerija Jastrebarsko imali su 900 posjetitelja, Dječji vrtić “Šegrt Hlapić“ u Sesvetama 1.406.
Unatoč iznimno lošem vremenu, dubrovačku Noć muzeja na desetak lokacija obišlo je 15.584 posjetitelja, Dom Marina Držića posjetilo je 4.355 posjetitelja, Dubrovačke muzeje- Knežev dvor 2.050 posjetitelja.
U Splitu ih je bilo 31.973 – Muzej grada Splita s 7.491, Etnografski muzej 4.723, Prirodoslovni muzej i Zoo vrt Split 3.265, Muzej Hrvatskih arheoloških spomenika 1.942, Foto klub Split 1.798, HGK Županijska komora 985.
Bilo je živo i u susjednim mjestima – OŠ u Donjem Muću je imala 90 posjetitelja, Narodna knjižnica u Dugopolju 160, Muzej Sinjske alke u Sinju 1.823 , Javna ustanova u kulturi Zvonimir – Solin 463.
Zadarske muzeje je posjetilo više od 15.735 ljudi – Narodni muzej Zadar s 7.335, Muzej antičkog stakla 5.429, Arheološki muzej Zadar 1.900, a u susjednim dalmatinskim gradovima kao Muzej betinske drvene brodogradnje 402, Gradski muzej Drniš 334, Crkva Presvetog Otkupitelja- grobnica obitelji Meštrović, Ružić imala je 152 posjetitelja.
Ukupno u mjestima, općinama i gradovima u Dalmaciji ne zabilježeno je 58.388 posjetitelja, ističu iz HMD-a.
I Slavonija bilježi dobar odaziv publike
Kulturne ustanove u Slavoniji, u Vukovaru, Vinkovcima, Osijeku, Našicama, Slavonskom Brodu, Bošnjacima, Drenovcima imale su 17.761 posjetitelja – njih četiri tisuće u Arheološkom muzeju u Osijeku, Šumarska zbirka u Bošnjacima imala je 1.074 posjetitelja, a Vukovar ukupno 3.556.
Varaždinski muzeji imali su 8.240 posjetitelja, Muzej Međimurja u Čakovcu 2.000, Karlovac s 7.003, Koprivnica 3.173 posjetitelja, Krapina 2.682, a samo općina Lobor 1.730 posjetitelja.
Za Istru, Primorje i Liku brojka od 20.737 posjetitelja brojnih sudionika Noći muzeja je iznimna, kažu iz Društva.
Grad Rijeka je zabilježio 9.068 posjetitelja, od toga 3.300 u Pomorskom i povijesnom muzeju i Prirodoslovnom muzeju 1.700. U gradu Puli ukupno je bilo 6.387 posjetitelja, a u Arheološkom muzeju Istre 3.755. U Malom Lošinju 478, Rabu 419 u Pučkom otvorenom učilištu; Muzej Gacke u Otočcu 484, Buje 350, Zavičajnom muzej Poreštine.
Noć muzeja se u Bosni i Hercegovini održala na četiri lokacije, a imala je skoro tisuću posjetitelja (Franjevački samostani u Širokom Brijegu, Gorici, Tomislavgradu i Župna crkva u Gradnićima).
Voditeljice Noći muzeja Dubravka Osrečki Jakelić i Vesna Jurić Bulatović ističu da je brojka od 250.000 posjetitelja sada već bila predvidljiva, da je kvalitativno profilirala manifestaciju Noć muzeja kroz ove godine i stvorila novu muzejsku publiku – dominirala je mlađa i mlada publika, a muzeje se obilazilo i obiteljski.
Zato smatraju da je kvaliteta muzejskih i ostalih programa te svojevrsna ulaganja u edukacije i stvaranje nove publike proteklih godina, najbolje potvrđena tisućama posjetitelja na 14. Noći muzeja.
HMD je kao organizator zadovoljan i brojem sudionika i kvalitetom programa koji su prijavljeni iz manjih sredina, vezanih za afirmaciju lokalne materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
