Iako sam bio veliki protivnik ulaska u EU, zbog gubitka suvereniteta, sad nam je članstvo u Eu ipak donjelo po prvi puta i nešto dobro. Kako smo dio jedne velike Euroslavije, tako je i naše pravosuđe sad vezano uz pravni sustav EU, što znači da presude koje se donose u EU, obvezuju i naše sudove jer imamo istu pravnu regulativu.
Nedavno je CHF valutna klauzula za 70 tisuća kredita u Grčkoj u kolektivnoj tužbi proglašena ništetnom tj. nevažećom, što znači da je banka dužna klijentu vratiti sve što je do sada uplatio za kredit uz zateznu kamatu, a ukoliko je taj povrat klijentu manji od vrijednosti kredita koji je podigao, onda klijent samo mora nadoplatiti razliku banci i nekretnina je njegovo vlasništvo. U tom slučaju se hipoteka banke na nekretninu briše i klijent više nije dužnik banke.
U Sloveniji također postoji pravomoćna presuda u kojoj je sud presudio da je kredit sa CHF valutnom klauzulom, nepošten, ništetan tj. nevažeći.
Jednom riječju, banke su vas sve ovo vrijeme namjerno varale i krale uz blagoslov HNB-a i VLADE RH. Udružile su se u kartel, i ponudile isti toksičan proizvod, pod istim uvjetima kako bi ostvarile ekstra profit (na porastu tečaja i kamate). Lažno su oglašavale i nudile visokorizičan, toksičan proizvod, kao nešto sigurno i povoljno.
U Hrvatskoj su banke namjerno proglašavale ljude kreditno nesposobnima za kredite u kunama, povećavajući kamatne stope na takve kredite, iako su znale da su takvi krediti najsigurniji za klijenta jer su svi njihovi klijenti primali plaću u kunama. Kuna je stabilna valuta, a HNB je vezao kunu uz EURO. Umjetno su stvorili sliku u kojoj je većina klijenata bila kreditno sposobna samo za CHF kredit. Prešutile su klijentima činjenicu da HNB brani samo tečaj kune prema euru, ali ne i prema švicarskom franku koji je počeo divljati u vrijeme krize, a banke su bile upozorene od MMF-a da će se to i dogoditi, a mogle su to i znati na temelju svojih financijskih analiza kroz povijest praćenja kretanja valuta i valutnog rizika. Paralelno su dizale kamatu na kredit kako je rastao tečaj iako u ugovorima nisu odredile po kojim kriterijima dižu kamatu pa su time prekršili zakon i za nezakonite promijenjive kamatne stope, ali i za cijeli CHF kredit.
U slučaju sudskog spora, saborskog zastupnika Goran Aleksića, sutkinja je presudila da je njegov CHF kredit ništetan, ali kredit nije proglasila ništetnim jer ga je Aleksić konvertirao. Sutkinja nije uvažila činjenicu da je konverzija samo anex ugovora i da se nikakvim kasnijim aktom nešto što je bilo ništetno ne može proglasiti važećim. Aleksić je uložio žalbu na presudu, a ako se ona prihvati i ako se njegov kredit proglasi ništetnim, svi konvertirani CHF krediti bi trebali onda postati nevažeći.
Razlozi zašto konverzija CHF kredita ne poništava ništetnost CHF kredita:
Banke su nezakonitim radnjama dovele klijente u bezizlaznu situaciju. Klijenti više nisu mogli plaćati rate kredita, neki nisu imali ni za hranu i režije. Ljudi su se rastajali, bježali iz zemlje u potrazi za boljim poslom, a neki su si i oduzeli život. Klijenti su doslovno bili prisiljeni potpisati konverziju kako bi došli do zraka. HNB je cijelo vrijeme uvjeravao javnost da banke rade po zakonu, a ni Vlada nije vidjela ništa sumnjivo u poslovanju banka. Da su klijenti znali da su ih banke prevarile i da su im krediti ništetni, ne bi pristali na konverziju nego bi odmah tražili ništetnost kredita.
Sada kada postoje presude diljem EU, u kojima jasno i glasno stoji da je CHF valutna klauzula ništetna, nema više razloga da se u Hrvatskoj svi CHF krediti, uključujući i one konvertirane ne proglase ništetnima tj. nevažećima. Banke za ovakav kriminal moraju odgovarati ne samo financijskim obeštećenjem klijenata, nego i kazneno. Čelni ljudi banaka i HNB-a moraju završiti u zatvoru, a vodećim stranim bankama u RH, koje su bile uključene u ovu CHF prevaru treba oduzeti dozvolu za rad te im naplatiti masne kazne za uništavanje hrvatskog gospodarstva.
