9 C
Travnik
Petak, 29 ožujka, 2024
NaslovnicaZanimljivostiZašto plačemo od luka?

Zašto plačemo od luka?

Kako bi se spriječili pohlepni grabežljivci da pojedu
glavicu, luk ispušta oštre kemikalije koje izazivaju
iritaciju oka.
Svima je poznat taj osjećaj: oči prvo počinju svrbjeti i peći, a zatim stižu
suze. Zašto luk, ta naizgled jednostavna namirnica, ključna u većini vaših
kulinarskih kreacija uzrokuje takvu nelagodu?
Kod životinja i biljaka život se podjednako svodi na opstanak i
reprodukciju. Pritom ni luk nije iznimka. Kako bi se spriječili pohlepni
grabežljivci da pojedu glavicu, luk ispušta oštre kemikalije koje izazivaju
iritaciju oka, piše Medical News Today.
U prvoj godini životnog ciklusa luk proizvodi sočnu glavicu koja služi kao
spremište energije. Iduće godine biljka proizvodi cvijet i sjeme, što joj
omogućuje reprodukciju. Iza obrambenog mehanizma te biljke krije se
sosticirana
kemija, a znanstvenici su tek nedavno otkrili kako djeluje
enzim odgovoran za taj proces, navodi Hina.
Kemikalija koja tjera suze na oči naziva se sin-propantiol-S-oksid, poznata
i kao lakrimatorni faktor (LF). Ljudske suzne žlijezde tehnički se nazivaju
lakrimalnim žlijezdama, a LF je čimbenik koji uzrokuje suzenje. Do danas
su pronađene samo tri molekule sa sličnim svojstvima i sve ih proizvode
biljke. Marcin Golczak, profesor farmakologije na sveučilištu u Clevelandu
i njegovi kolege nedavno su otkrili strukturu enzima koji u luku proizvodi
lakrimatorni faktor, a naziva se LF sintazom. Kada počnemo rezati luk, stanice u glavici se razdvajaju i ispuštaju enzim nazvan alinaza, a on
proizvodi kemikalije koje se pretvaraju u molekule okusa. To luku daje
karakterističan okus.
LF sintaza pretvara u lakrimatorni faktor neke od kemikalija u tom
procesu. Kada LF dođe u dodir s rožnicom, ondje locirani živci signaliziraju
mozgu da je stigao iritans. Mozak odgovara šaljući signal suznim
žlijezdama da je vrijeme za plakanje. Suze i treptaji služe za ispiranje
nadraživača.
Razumijevanja strukture i funkcioniranja enzima kompleksna je znanost.
Iako je sintaza lakrimatornog faktora poznata već 15 godina, dosad nitko
nije uspio pokazati kako zapravo djeluje. Golczak i njegovi kolege uspjeli
su enzime pretvoriti u mikroskopske kristale i zatim ih vizualizirati
rendgenom.
To im je omogućilo da ustanove trodimenzionalnu strukturu enzima i
identiciraju
male džepove u kojima se odvija kemijska pretvorba
lakrimatornog faktora.
Zahvaljujući Golczaku i kolegama znamo više o biokemijskim
potencijalima jedne od najzdravijih namirnica, a možda će i vama pri
idućem sjeckanju luka biti lakše zbog spoznaje o čudesnom biokemijskom
procesu koji se odvija doslovno pred vašim očima.

spot_img