Tržište naftom i naftnim prerađevinama u BiH privlači pozornost jedino u trenucima kada dođe do povećanja cijene goriva. Ali postoji cijeli niz čimbenika koji su relevantni za razumijevanje te oblasti.
Raspodjela tržišta među glavnim distributerima, ovisnost o uvozu te geostrateški planovi samo su neke od činjenica koje se moraju analizirati pri shvaćanju tog strateški važnog dijela ekonomije.
Podsjećanja radi, nakon što je cijena nafte na burzi u New Yorku snižena i na manje od 45 dolara po barelu, došlo je do sniženja cijena i u Bosni i Hercegovini. Tako su cijene nafte i naftnih prerađevina u Federaciji BiH ovih dana niže za pet feninga po litri. Ta informacija potvrđena je i u Federalnom ministarstvu za trgovinu te je navedeno kako su korekcije cijena u tijeku i da zbog toga nije poznata trenutačna prosječna cijena nafte u FBiH.
Cijene nisu fiksne
Iako je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u posljednje vrijeme željela utjecati na podizanje cijena ovog energenta te je od studenog dogovoreno smanjenje proizvodnje, proizvodnja nafte u SAD-u je porasla i remeti taj napor OPEC-a. U SAD-u su cijene nafte dosegnule najnižu razinu još od 14. studenoga prošle godine te barel sada stoji 44,92 dolara.
S druge strane, tvrdnje Federalnog ministarstva za trgovinu, prema kojima su korekcije cijena u tijeku, te da im nije poznata prosječna cijena nafte u BiH stoje zbog toga što cijene, odnosno njihovo povećanje i smanjenje, ovise isključivo o poslovnoj politici kompanija koje uvjetuju cijenu nafte i njezinih prerađevina, a tu su još i privatne crpke. Naime, na prostoru FBiH je oko 700 benzinskih crpki.
Iz Energopetrola su nam potvrdili kako su na nekim crpkama smanjene cijene goriva, dok je na nekim zadržana stara cijena, a što ovisi o dnevnom prometu. Tako je na crpkama koje imaju veliki dnevni promet smanjena cijena goriva, a na onima s manjim prometom cijena je ostala ista. Slično je stanje i na crpkama Hold Ina, kao i na privatnim.
Dakle, cijene goriva na crpkama nisu fiksne. Zakonska regulativa BiH znatno jednostavnije definira uvoz naftnih prerađevina za razliku od zemalja regije. Naime, pri uvozu naftnih prerađevina u BiH dovoljno je da uvoznik posjeduje certifikat o usklađenosti sa standardom i da odgovara carinskoj tarifi robe koju uvozi.
Statistika pokazuje kako se kontrolira svega dva posto uvezenih naftnih prerađevina u BiH, što govori o mogućem plasmanu goriva sumnjive kvalitete.
Potrošači na istom
Što se pak samih građana tiče, statistike pokazuju kako smanjenje cijena goriva, kao ni povećanje, ne utječe bitno na cijene hrane koje od početka ove godine ubrzano rastu. Potrošačke cijene u FBiH porasle su za gotovo dva posto tijekom ožujka, čime je nastavljen trend rasta cijena iz veljače. To upućuje na trend poskupljenja koji bi se u ovoj godini mogao nastaviti, a što bi moglo prouzročiti mnoge probleme stanovnicima BiH.
Treba podsjetiti na činjenicu da je u zadnju godinu i pol cijena nafte na svjetskom tržištu bila niska, no unatoč tomu, prehrambeni proizvodi u BiH i Federaciji konstantno su poskupljivali. Živimo u zemlji gdje je odavno sve luksuz. Luksuz su već dulje vrijeme hrana, odjeća, kućne potrepštine, o autu ili nekom odmoru da i ne govorimo. Sa svakom novom pošiljkom koja stiže u BiH stižu i nove cijene, naravno, više, pa nam hrana danas približno košta kao i u zemljama Europske unije, dok su prosječne plaće barem četiri puta manje.
Mesud Lakota, tajnik Udruge za zaštitu interesa potrošača Sarajevske županije, ističe kako, bez obzira na to o kojem je proizvodu riječ, malo njih će pojeftiniti zbog pada cijene goriva. Naime, svi dosadašnji pokazatelji govore da cijene prehrambenih proizvoda nisu bile jeftinije kada je dolazilo do pojeftinjenja goriva. Tako će biti i ubuduće, smatraju u Udruzi za zaštitu interesa potrošača SŽ-a.
