Priča o nezaposlenosti, nebrizi države o mladima, o BiH kao europskom rekorderu po broju mladih koji napuštaju zemlju, definitivno nije priča u koju se uklapa Izet Trnka, profesor pedagogije bez posla u struci, koji uzgaja 300 ovaca u selu Argud, udaljenom oko 40 kilometara od Konjica….

Selo Argud na oko 940 metara nadmorske visine, pripada zajednici sela Bjelimići, koje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Konjic, nešto manje od 30 kilometara od Boračkog jezera, između planina Visočice, Treskavice i Crvnja. Prije rata, Argud je brojao oko 20 domaćinstava, a danas je stanovništvo ovog malog sela prepolovljeno.

Izet Trnka rođen je u Argudu 1970. godine, gdje je završio osnovnu školu, dok je Elektrotehničku školu završio u Sarajevu. Kako pripada generaciji koju je rat omeo u sticanju fakultetskog obrazovanja, Trnka je tek nakon rata upisao Pedagoški fakultet na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, koji je završio u roku i stekao zvanje profesora pedagogije.

Kada je trebao obaviti pripravnički staž, tada sam naišao na određene poteškoće u pronalasku ustanove, škole pri kojoj bih obavio staž. Nekako sam uspio. No, taj teški put u pronalasku staža mi nije najbolje legao i ja sam donio odluku da se vratim na selo. Počeo sam se baviti stočarstvom, točnije ovčarstvom, kazao je Trnka.

Kaže kako posljednjih deset godina nije bilo lako. Počeo je faktički od nule.

Krenuo sam s nekih 20 ovaca, danas imam stado od 300 ovaca. Prezadovoljan sam trenutnim stanjem. Može se živjeti od poljoprivrede i stočarstva. U svakoj branši ima posla, smatra Trnka.

Na pitanje razmišlja li danas o radu u struci profesora pedagogije, Trnka je odgovorio:

Definitivno, moja odluka je selo, stočarstvo, poljoprivereda. Ne pratim više natječaje, ne prijavljujem se. I ako bih morao sada birati između ovoga što trenutno radim i struke, izabrao bih selo i stočarstvo.

Dodao je kako mu je na samom početku možda bilo malo žao jer neće raditi posao iz struke, ali sada, kako je rekao, više o tome ne razmišlja.

Stekao sam zvanje profesora pedagogije. Na samom početku, kada sam se opredijelio za ovo, možda mi je bilo malo žao, jer se u tih četiri godine studiranja ipak mnogo uložilo. Sada, nakon 10 godina, ne razmišljam o tome. Pronašao sam se, lijepo mi je, ne razmišljam ni o fakultetu, ni o struci. Ovo je moj život i opredjeljenje. Diploma je tu, ponekad s nje obrišem prašinu, kazao je Trnka.

Na pitanje kako izgleda njegov radni dan, kazao je kako s radom počinje svaki dan u pola osam.

Ustajanje je u pola osam i slijedi obilazak štala, bar u ovom zimskom razdoblju kada je u tijeku janjenje. Zatim puštamo stado na njivu, gdje polažemo sijeno. To je sve do podne, a nakon toga se ponovo vrši ista aktivnost. To je jedan ustaljeni program zimi, sve se, dakle, svodi na prehranu životinja i njihovu njegu, kazo je Trnka.

Prije nekoliko godina registrirao je i firmu, odnosno pokrenuo tzv. obrtničko gazdinstvo osnovano na poljoprivredi i stočarstvu, na osnovu kojeg uplaćuje svoj radni staž.

Trnka je dodao kako se i danas dobro sjeća predratnog vremena u selu Argud, kada su mještani imali dosta stoke, goveda, konja i ovaca. Dodao je kako se danas to stanje totalno promijenilo.

Nije moguće, čak, povući ni paralelu današnjeg stanja s onim prijeratnim. Kao dijete iz tog predratnog vremena se sjećam da je u selu bilo dosta stoke, goveda, konja i ovaca. Međutim, sad se svelo na par domaćina koji se time bave. Samo jedan podatak koji je pronađen u našem mjesnom uredu iz 1976. godine, tada je u Bjelimićima na popisu bilo oko 30.000 ovaca, za koje se plaćala tzv. pašarina. I to su samo podaci o zavedenim. Danas na čitavom području, u 18 sela, ima možda 2.000 ovaca, ispričao je Trnka

Upitan za komentar aktualne situacije, te sve veći odlazak mladih iz BiH, Trnka je rekao kao misli da mladi ne žele raditi, odnosno da mladi žele raditi po nekim svojim željama, prenosi Anadolija.

Mladi danas žele preko noći postati bogati, ali to su priče iz bajke. A, pogledajte ovu ljepotu ovdje. Tko hoće raditi, ovdje se može odlično živjeti. Ja sam trenutno na svom imanju i kada bih htio posvetiti pažnje koliko bih radio za nekog privatnika, ja ne znam što sve ne bih imao. Mladi odlaze vani i tamo rade ono što bi mogli raditi i ovdje. U tom smislu, nema potrebe odlaziti, kaže Trnka.

Uputio je i poruku mladima koji napuštaju BiH:

Raditi je i ovdje i tamo. Mislim da je to svima lakše i ljepše u obiteljskom okruženju, na svojoj zemlji, na svojoj djedovini. Moja poruka mladima je da se vrate svojim korijenima. Da ostanu u svoj zemlji, da je grade i prave budućnost u domovini, a ne negdje preko bijela svijeta.

Komentari

komentara