Priređivači igara na sreću protive se odluci lokalne vlasti u Zenici, koja je nedavno naložila nove godišnje takse za kladionice u ovom gradu, i to u iznosu od 30.000 do 50.000 KM po svakom uplatnom mjestu…

Tako nešto, smatraju priređivači igara, je diskriminirajuće, protivno zakonima FBiH, ali i prijeti potpunom gašenju više od 100 uplatnih mjesta u Zenici u kojima radi oko 200 radnika. ‘Kladionice ne mogu izdržati tolike namete’. ‘Iz želje da se gradski proračun uveća, doći će do njegovog smanjenja’.

Lutrija BiH je poslovnice u Zenici već zatvorila s početkom 2017. Naveli su da njihovo poslovanje u ovom gradu više ne bi bilo ekonomski isplativo.

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović predložio je povećanje godišnjih taksi za kladionice, i to sa 2.500 KM na 30.000 do 50.000 KM po uplatnom mjestu, zavisno od lokacije kladionice. Oni bliže centru, plaćat će skuplje. Novac prikupljen na ovakav način, rekao je Kasumović, lokalna vlast će iskoristiti za financiranje sportskih klubova.

Gradsko vijeće je većinom glasova podržalo ovakav prijedlog gradonačelnika. Nova Odluka o komunalnim taksama u Zenici stupit će na snagu nakon objavljivanja u Službenim novinama.

U prijedlogu izmjene Odluke o komunalnim taksama u Zenici prvobitno je stajalo da nova Odluka predviđa dodatna oporezivanja za određene vrste djelatnosti, među kojima su se našle i kladionice. Uz kladionice prijedlog je da se još oporezuju noćni barovi i diskoteke, telekomunikacijske, telefonske i satelitske usluge, proizvodnja i distribucija električne energije.

Eksperti su odmah upozorili da bi takva odluka bila diskriminirajuća. Oporezivanje samo jedne vrste djelatnosti nije zakonito, ni u BiH ni bilo gdje drugo. Tako smatra i Ustavni sud FBiH. Postoji već nekoliko presuda Suda koji je oporezivanje po vrsti djelatnosti proglasio neustavnim, poput slučaju u Travniku…

Gradonačelnik Kasumović odustao je od prvobitne ideje te predložio novu Odluku o komunalnim taksama u Zenici. U novoj Odluci, usvojenoj krajem prosinca prošle godine, stoji da će se komunalne takse u Zenici naplaćivati prema kriteriju akumulativnosti djelatnosti. Pojednostavljeno, oni koji ostvaruju veće prihode, plaćat će veće takse. Iz kladionica objašnjavaju da ni izmijenjena Odluka za njih nije donijela nikakve promjene. U pitanju je igra riječima. I ova odluka nalaže da kladionice u gradski proračun Zenice plaćaju između 30.000 i 50.000 KM godišnje, po svakom uplatnom mjestu.

Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, dr. Mehmed Jahić, dijeli mišljenje priređivača igara na sreću. Problemu je, smatra, pristupljeno površno. Siguran je da sa novim komunalnim taksama neće doći do povećanja novca u proračunu Zenice. I on smatra da je situacija takva da prijeti smanjenju ili čak zatvaranju kladionica u potpunosti.

Besmisleno je govoriti o oporezivanju akumulirane dobiti ako ne znamo kolika će ta dobit biti na kraju godine. Kladionicama nitko ne može garantovati koliki će profit imati tijekom 12 mjeseci. Stoga im i ne možete uzeti porez unaprijed. Postavimo stvari hipotetički. Što ako oporezujete jedno mjesto sa 50.000 KM, a te godine u toj kladionici bude 90 posto dobitaka? To uplatno mjesto bi se moralo zatvoriti – kaže prof. dr. Mehmed Jahić.

On još dodaje:

Ili, što ako visoko oporezovano uplatno mjesto bude imalo nepredviđene troškove u smislu pljačke, razbijanja inventara i sl. Da li će Grad vratiti kladionici unaprijed uzeti porez. Sve su to stvari o kojima treba razmišljati kada se donose ovakve odluke – smatra dr. Jahić.

Za njega je generalno neispravan potez unaprijed oporezivanje po akumulativnosti djelatnosti, i to prodajna mjesta iz samo nekih ulica ili gradskih zona. Mišljenja je da se na ovakav način može oporezovati samo kompletna firma, na prostoru cijele zemlje, i to na kraju godine, ali opet to može uraditi samo država, a nikako lokalna zajednica.

Nepošteno, diskriminirajuće je u nekoj ulici oporezovati jedna prodajna mjesta a druga ne oporezovati. Ne možete tek tako proizvoljno reći da su kladionice visokoakumulativna djelatnost, i njih oporezovati, a ostaviti, ne oporezovati, naprimjer, prodaju cigareta ili alkohola u istoj toj ulici. To što netko nosi skupo odijelo, ne znači da ima novca – kaže profesor Jahić.

Komentari

komentara