U posljednje tri godine raspisana su tri javna oglasa za prijem vojnika i tri javna konkursa za prijem časnika u Oružane snage BiH, dok je zanavljanje podčasničkog kadra vršeno putem internih oglasa iz vlastitog sastava. Na oglase za vojnike prijavilo se blizu 6.000 kandidata, a iz Ministarstva obrane BiH ističu da je taj broj zadovoljavajući, iako, priznaju, postoji trend opadanja broja prijava. Međutim, smatraju da razlog za to nisu dobna granica i uvjeti u OSBiH.
U posljednje tri godine raspisana su tri javna oglasa za prijem vojnika i tri javna konkursa za prijem časnika u Oružane snage BiH. Na oglase za vojnike prijavilo se blizu 6.000 kandidata, a iz Ministarstva obrane BiH ističu da je taj broj zadovoljavajući, iako, priznaju postoji trend opadanja broja prijava. Međutim, smatraju da razlog za to nisu dobna granica i uvjeti u OSBiH.

Na posljednja tri oglasa za vojnike aplicirala su 5.944 kandidata, a primljena su 623. Na posljednja tri javna konkursa za prijem časnika ukupno je aplicirao 1.171 kandidat s VSS-om i do sada je izvršen prijem po dva konkursa, konkursu iz 2015. i 2016. godine, ukupno 97 kandidata, dok se 62 kandidata selektirana po konkursu iz 2016. godine trenutno nalaze na obuci i njihov prijem je planiran u prosincu ove godine, kazali su za Klix.ba iz Ministarstva obrane BiH.

Ističu da je interesovanje za prijem u vojnu službu u Oružane snage BiH zadovoljavajuće, s blagim trendom opadanja broja prijava na javnim konkursima, ali smatraju da je razlog za to veća mogućnost zapošljavanja kod drugih poslodavaca.

Ne smatramo da su limitirana starosna dob za ostanak u Oružanim snagama i uvjeti glavni razlog za nešto manji odziv građana na javne konkurse, jer je isto stanje bilo i ranijih godina, kada je odziv bio nešto veći. Smatramo da je glavni razlog nešto veća mogućnost zapošljavanja i kod drugih poslodavaca, kako u zemlji, tako i u inozemstvu, rekli su iz resornog ministarstva.

Dodaju da Oružane snage BiH dijele sudbinu svih građana i građanki BiH, kao i ostalih institucija u državi te da se ukupna ekonomsko-politička situacija u državi odražava i na stanje u Oružanim snagama BiH.

Sigurno da bi uvjeti za rad i život u Oružanim snagama BiH mogli biti i bolji. Međutim, da bi se poboljšali potreban je angažman i ostalih institucija u državi, a ne samo Ministarstva obrane BiH. Ministarstvo obrane BiH ima planove za poboljšanje uvjeta u Oružanim snagama BiH i u skladu sa svojim mogućnostima, koje su limitirane proračunskim ograničenjima, kontinuirano poduzima konkretne mjere za njihovo poboljšanje. I pored određenih objektivnih poteškoća, Ministarstvo obrane BiH uspijeva osigurati osnovne uvjete za normalan rad i život u Oružanim snagama BiH, tvrde iz ministarstva.

Navode da od 2013. godine u suradnji s Britanskom ambasadom i NATO štabom u Sarajevu planski i kontinuirano vrši medijsku kampanju promocije vojnog poziva i animiranja građana da se prijave za vojni poziv te da će s istom praksom intenzivnije nastaviti i u narednom periodu.

O uvjetima u kojima rade pripadnici OSBiH, između ostalog, govori i priča stara dvije godine kada je u javnost procurila informacija da vojnici jedu zalihe konzervirane hrane kojoj istječe ili je već istekao rok trajanja.

Također, skoro 300 vojnika je prije dvije godine zatražilo raskid ugovora upravo zbog loših uslova. Tada su neki od njih za naš portal ispričali da su radili bez dnevnica, bez prijevoza i toplog obroka prilikom odlaska na stražu. Žalili su se i na zastarjelu opremu i stara vozila, ali i na obračunavanje po koeficijentima u rasponu od 1,12 do 8, kao i na činjenicu da na straži i u slučaju prirodnih nesreća, kada 24 sata pomažu civilnoj zaštiti ne dobivaju naknadu.

Kao jedan od ključnih problema istakli su da samo dobivanje podčasničkog ili časničkog čina osigurava ostanak u OS BiH nakon 35. godine. Međutim, to bi mogao promijeniti prijedlog Ministarstva obrane BiH od prošle godine, koje je predložilo izmjenu maksimalne dužine trajanja službe vojnika do navršenih 40 godina.

Tada je istaknuto da bi u narednih 10 godina BiH trebala uložiti 500 milijuna KM, a samo ove godine 65 milijuna KM za modernizaciju vojske i opreme. To podrazumijeva nabavku novih helikoptera, transportera, drugog naoružanja i vojne opreme.

Komentari

komentara